Snovi me oduvijek fasciniraju. Kada uzmete u obzir da jednu trećinu života provedemo spavajući, nameće se samo od sebe postaviti si pitanje: „A gdje mi to idemo kada spavamo“? Ovaj mjesec, prvi mjesec kejsi.land portala, bavit ćemo se temom snova. Kroz seriju tekstova i intervjua s osobama koje istražuju snove, probat ćemo barem malo razjasniti što su to snovi i zašto ih sanjamo.
Hrvatska enciklopedija definira san kao više ili manje povezan niz doživljaja koji se javljaju tijekom spavanja. U nastavku kažu kako su sadržaji snova često u suprotnosti sa svakidašnjim iskustvom i zakonima logike, a osoba koja sanja doživljava ih realnima. Snove možemo opisati i kao niz slika, emocija i senzacija koje se javljaju tijekom spavanja i koje nas često ujutro ostave zbunjenima. Snovi se najčešće javljaju tijekom REM faze kad se javljaju brzi sinkroni očni pokreti, po čemu je cijela faza dobila ime – ‘Rapid Eye Movements’. Za svo vrijeme trajanja REM faze sna svi voljni mišići, osim onih očnih, paralizirani su. Uz REM fazu postoje površno i duboko spavanje, a sve navedene faze se tijekom noći dosta pravilno izmjenjuju. REM se javlja otprilike svakih 90 minuta spavanja i sve je dulji kako spavanje napreduje.
Svi ljudi sanjaju, iako će neki reći da ne sanjaju, to najčešće znači da se ne sjećaju svojih snova. Istraživanja pokazuju da tijekom prosječnog životnog vijeka ljudsko biće provede oko šest godina sanjajući, što je oko dva sata svake noći, a moderna znanost još uvijek nema točan odgovor na pitanje zašto sanjamo.
Drevne civilizacije, poput Egipćana i Grka, pokušavale su objasniti snove i interpretirale su snove tražeći u njima skrivene poruke. U starom Egiptu smatrali su da snovi mogu donijeti pogled u budućnost ili da je u snovima moguće primiti poruku od bogova. Kada je osoba tražila pomoć oko nečega što ju tišti u životu, bila je pozvana prespavati u hramu te bi ujutro prepričala svećenicima svoj san, a oni bi ga interpretirali kao odgovor na problem koji osobu muči. Slično kao i u starom Egiptu i Grci su vjerovali da snovi mogu pokazati budućnost te da se bogovi mogu javiti u snovima s raznim porukama. Vjerovali su da čovjek u snu napušta svoje tijelo i posjećuje druga mjesta te da se prije buđenja ponovno vraća u svoje tijelo. Aristotel je imao teoriju da su snovi pokazatelj stanja u tijelu, a slična objašnjenja mogu se i danas ćuti.
Prve ozbiljnije teorije o snovima i sanjanju počinju nastajati krajem 19. stoljeća, a Sigmund Freud 1899. objavljuje knjigu Tumačenje snova, u kojoj postavlja temelje svoje teorije o snovima i tvrdi da su snovi put ka razumijevanju nesvjesnog uma. Freud je snove opisivao kao izraz nesvjesnih želja, misli i konflikata te da služe za zadovoljenje potisnutih želja koje su često neprihvatljive za svijest u budnom stanju. Smatrao je da se takve želje maskiraju u snovima kroz simbole te da ih to čini manje prepoznatljivima. Carl Jung snove je definirao kao prirodne fenomene koji potječu iz nesvjesnog uma i koji imaju dubok značaj za razumijevanje individue. Vjerovao je da snovi nisu samo izrazi potisnutih želja, kao što je tvrdio Freud, već predstavljaju poruke iz nesvjesnog koje imaju funkciju usmjeravanja svijesti. Vidio je snove kao ključne poruke iz nesvjesnog koje služe za održavanje psihičke ravnoteže, poticanje razvoja ličnosti i dublje razumijevanje sebe kroz analizu.
Brojne današnje teorije koje proučavaju snove i kako mozak stvara snove te koja je njihova funkcija slažu se kako snovi služe za organizaciju misli. Snovi nam mogu pomoći u obradi emocija, suočavanja s problemima ili traumama.
Postoje različite vrste sna od kojih se najviše razgovara o noćnim morama i o lucidnim snovima. Noćne more su neugodni snovi koji stvaraju osjećaj užasa, straha i tuge. Kroz razgovor s ljudima primijetila sam da su često i razlog zašto osoba ne voli sanjati i zazire se povezati sa sanjalačkim dijelom sebe. Noćne more potrebno je protumačiti i razumjeti, na taj način možemo vidjeti što nam one govore, na što nam ukazuju i tako dobiti dublji uvid u sebe i u svoje nesvjesno. Lucidni snovi su snovi u kojima smo svjesni da sanjamo i možemo kontrolirati tijek i sadržaj sna. Najčešće će nam se desiti da slučajno uđemo u lucidan san, ali postoje tehnike i vježbe s kojima se možemo bolje povezati sa svojim sanjačem i na taj način češće lucidno sanjati. Najčešća vrsta sna su oni nesvjesni u kojima sanjamo elemente onoga što smo doživjeli u stanju budnosti. Takvi snovi uglavnom služe kako bi naš um 'prožvakao' ono što je doživio tijekom dana.
Mnoge knjige poput sanjarica i tumača snova pokušavaju objasniti snove, ali jednom kada krenete dublje istraživati snove shvatit ćete da svoje snove možete samo vi interpretirati. Važna je emocija koju ste osjetili, važno je što taj predmet, simbol, događaj koji ste doživjeli u snu ili osoba koju ste susreli u snu vama znači i koje značenje se za vas krije iza toga. To je jedini ispravan način interpretacije snova.
Ako vas privlači tema snova i želite se bolje upoznati sa svojim nesvjesnim, sa svojim snovima i možda pronaći vlastiti odgovor na pitanje „Gdje idem kada sanjam?“ možete započeti zapisivati svoje snove. Navečer prije spavanja, postavite namjeru da ćete se ujutro sjećati svojih snova, držite bilježnicu kraj kreveta i čim se ujutro probudite zapišite svoj san. Važno je zapisati što više detalja te kako ste se osjećali, kakve emocije je nešto u vama probudilo. Nećete se svakog jutra sjećati što ste sanjali i desit će se dani kada će vas usred dana nešto asocirati na san od prošle noći, sve to zapišite. Na taj način postajete prijatelji sa svojim sanjačem. Sanjač je vaša persona, onaj koji postajete kada idete spavati i kada sanjate. On je uvijek s vama i prisutan je, ali kada mu posvetite pozornost, počet će se češće pojavljivati.
Dok se znanstvenici trude objasniti i razumjeti snove te ući dublje u ljudsku psihu kako bi pronašli odgovore, nama koji sanjamo i koji pratimo svoje snove manje je važno kako će znanstvenici objasniti snove. Mnogo je važnije da se sami povežemo sa svojim snovima, da ih zapisujemo, da analiziramo koje osjećaje u nama san izaziva, što nam san želi reći i zašto se javlja u ovom trenutku života.
U intervjuima s Mirkom Černi i Ivonom Zec Paljetak otkrivamo još mnogo zanimljivih informacija o snovima, o tome zašto i kako snovi nastaju, kako ih analizirati te najavljujemo zanimljive radionice čija tema su snovi.
Snovi me oduvijek fasciniraju. Kada uzmete u obzir da jednu trećinu života provedemo spavajući, nameće se samo od sebe postaviti si pitanje: „A gdje mi to idemo kada spavamo“? Ovaj mjesec, prvi mjesec kejsi.land portala, bavit ćemo se temom snova. Kroz seriju tekstova i intervjua s osobama koje istražuju snove, probat ćemo barem malo razjasniti što su to snovi i zašto ih sanjamo.
Hrvatska enciklopedija definira san kao više ili manje povezan niz doživljaja koji se javljaju tijekom spavanja. U nastavku kažu kako su sadržaji snova često u suprotnosti sa svakidašnjim iskustvom i zakonima logike, a osoba koja sanja doživljava ih realnima. Snove možemo opisati i kao niz slika, emocija i senzacija koje se javljaju tijekom spavanja i koje nas često ujutro ostave zbunjenima. Snovi se najčešće javljaju tijekom REM faze kad se javljaju brzi sinkroni očni pokreti, po čemu je cijela faza dobila ime – ‘Rapid Eye Movements’. Za svo vrijeme trajanja REM faze sna svi voljni mišići, osim onih očnih, paralizirani su. Uz REM fazu postoje površno i duboko spavanje, a sve navedene faze se tijekom noći dosta pravilno izmjenjuju. REM se javlja otprilike svakih 90 minuta spavanja i sve je dulji kako spavanje napreduje.
Svi ljudi sanjaju, iako će neki reći da ne sanjaju, to najčešće znači da se ne sjećaju svojih snova. Istraživanja pokazuju da tijekom prosječnog životnog vijeka ljudsko biće provede oko šest godina sanjajući, što je oko dva sata svake noći, a moderna znanost još uvijek nema točan odgovor na pitanje zašto sanjamo.
Drevne civilizacije, poput Egipćana i Grka, pokušavale su objasniti snove i interpretirale su snove tražeći u njima skrivene poruke. U starom Egiptu smatrali su da snovi mogu donijeti pogled u budućnost ili da je u snovima moguće primiti poruku od bogova. Kada je osoba tražila pomoć oko nečega što ju tišti u životu, bila je pozvana prespavati u hramu te bi ujutro prepričala svećenicima svoj san, a oni bi ga interpretirali kao odgovor na problem koji osobu muči. Slično kao i u starom Egiptu i Grci su vjerovali da snovi mogu pokazati budućnost te da se bogovi mogu javiti u snovima s raznim porukama. Vjerovali su da čovjek u snu napušta svoje tijelo i posjećuje druga mjesta te da se prije buđenja ponovno vraća u svoje tijelo. Aristotel je imao teoriju da su snovi pokazatelj stanja u tijelu, a slična objašnjenja mogu se i danas ćuti.
Prve ozbiljnije teorije o snovima i sanjanju počinju nastajati krajem 19. stoljeća, a Sigmund Freud 1899. objavljuje knjigu Tumačenje snova, u kojoj postavlja temelje svoje teorije o snovima i tvrdi da su snovi put ka razumijevanju nesvjesnog uma. Freud je snove opisivao kao izraz nesvjesnih želja, misli i konflikata te da služe za zadovoljenje potisnutih želja koje su često neprihvatljive za svijest u budnom stanju. Smatrao je da se takve želje maskiraju u snovima kroz simbole te da ih to čini manje prepoznatljivima. Carl Jung snove je definirao kao prirodne fenomene koji potječu iz nesvjesnog uma i koji imaju dubok značaj za razumijevanje individue. Vjerovao je da snovi nisu samo izrazi potisnutih želja, kao što je tvrdio Freud, već predstavljaju poruke iz nesvjesnog koje imaju funkciju usmjeravanja svijesti. Vidio je snove kao ključne poruke iz nesvjesnog koje služe za održavanje psihičke ravnoteže, poticanje razvoja ličnosti i dublje razumijevanje sebe kroz analizu.
Brojne današnje teorije koje proučavaju snove i kako mozak stvara snove te koja je njihova funkcija slažu se kako snovi služe za organizaciju misli. Snovi nam mogu pomoći u obradi emocija, suočavanja s problemima ili traumama.
Postoje različite vrste sna od kojih se najviše razgovara o noćnim morama i o lucidnim snovima. Noćne more su neugodni snovi koji stvaraju osjećaj užasa, straha i tuge. Kroz razgovor s ljudima primijetila sam da su često i razlog zašto osoba ne voli sanjati i zazire se povezati sa sanjalačkim dijelom sebe. Noćne more potrebno je protumačiti i razumjeti, na taj način možemo vidjeti što nam one govore, na što nam ukazuju i tako dobiti dublji uvid u sebe i u svoje nesvjesno. Lucidni snovi su snovi u kojima smo svjesni da sanjamo i možemo kontrolirati tijek i sadržaj sna. Najčešće će nam se desiti da slučajno uđemo u lucidan san, ali postoje tehnike i vježbe s kojima se možemo bolje povezati sa svojim sanjačem i na taj način češće lucidno sanjati. Najčešća vrsta sna su oni nesvjesni u kojima sanjamo elemente onoga što smo doživjeli u stanju budnosti. Takvi snovi uglavnom služe kako bi naš um 'prožvakao' ono što je doživio tijekom dana.
Mnoge knjige poput sanjarica i tumača snova pokušavaju objasniti snove, ali jednom kada krenete dublje istraživati snove shvatit ćete da svoje snove možete samo vi interpretirati. Važna je emocija koju ste osjetili, važno je što taj predmet, simbol, događaj koji ste doživjeli u snu ili osoba koju ste susreli u snu vama znači i koje značenje se za vas krije iza toga. To je jedini ispravan način interpretacije snova.
Ako vas privlači tema snova i želite se bolje upoznati sa svojim nesvjesnim, sa svojim snovima i možda pronaći vlastiti odgovor na pitanje „Gdje idem kada sanjam?“ možete započeti zapisivati svoje snove. Navečer prije spavanja, postavite namjeru da ćete se ujutro sjećati svojih snova, držite bilježnicu kraj kreveta i čim se ujutro probudite zapišite svoj san. Važno je zapisati što više detalja te kako ste se osjećali, kakve emocije je nešto u vama probudilo. Nećete se svakog jutra sjećati što ste sanjali i desit će se dani kada će vas usred dana nešto asocirati na san od prošle noći, sve to zapišite. Na taj način postajete prijatelji sa svojim sanjačem. Sanjač je vaša persona, onaj koji postajete kada idete spavati i kada sanjate. On je uvijek s vama i prisutan je, ali kada mu posvetite pozornost, počet će se češće pojavljivati.
Dok se znanstvenici trude objasniti i razumjeti snove te ući dublje u ljudsku psihu kako bi pronašli odgovore, nama koji sanjamo i koji pratimo svoje snove manje je važno kako će znanstvenici objasniti snove. Mnogo je važnije da se sami povežemo sa svojim snovima, da ih zapisujemo, da analiziramo koje osjećaje u nama san izaziva, što nam san želi reći i zašto se javlja u ovom trenutku života.
U intervjuima s Mirkom Černi i Ivonom Zec Paljetak otkrivamo još mnogo zanimljivih informacija o snovima, o tome zašto i kako snovi nastaju, kako ih analizirati te najavljujemo zanimljive radionice čija tema su snovi.
